topli obrok

Foto: Ilustracija, Agencije

26.03.2025 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Večernji List

ZAKON O RADU RS

U RS-u topli obrok propisan zakonom, u FBiH zavisi od volje poslodavaca

U RS-u se minimalni iznos toplog obroka određuje na temelju prosječne bruto plaće iz prethodne godine.

Trenutna isplata toplog obroka ovisi o gran­skim kolek­tiv­nim ugo­vo­rima koji se skla­paju za odre­đene gos­po­dar­ske grane (npr. sek­tor zdrav­s­tva, obra­zo­va­nja, indus­trije itd.), inter­nim pro­pi­sima pos­lo­da­vaca, tj. poje­di­nač­nim odlu­kama podu­zeća i ins­ti­tu­cija, piše Večernji list.

Iako su prava rad­nika pos­ljed­njih godina kroz estet­ske zakone uglav­nom uskla­đena, još uvi­jek pos­toje odre­đene raz­like u ovis­nosti o tome radi li netko na podru­čju Fede­ra­cije BiH ili Repu­blike Srp­ske.

Naime, Zako­nom o radu Repu­blike Srp­ske defi­ni­rano je na koja sve druga pri­ma­nja po osnovi rada rad­nik ima pravo, dok je u Fede­ra­ciji situ­acija nešto dru­ga­čija.

"Pos­lo­da­vac rad­niku ispla­ćuje dnev­nicu za služ­beno puto­va­nje u Repu­blici Srp­skoj, u Fede­ra­ciji BiH i u ino­zem­s­tvu; nak­nadu tro­škova pri­je­voza pri­li­kom dola­ska na posao i povratka s posla ako pri­je­voz nije orga­ni­zi­rao pos­lo­davca; nak­nadu za pove­ćane tro­škove boravka za vri­jeme rada na terenu; tro­škove jed­nog toplog obroka za vri­jeme jed­nog rad­nog dana, kao i u slu­čaju obav­lja­nja pre­ko­vre­me­nog rada duljeg od tri sata dnevno ako kod pos­lo­davca nije orga­ni­zi­rana pre­hrana rad­nika; otprem­ninu pri­li­kom odla­ska rad­nika u miro­vinu; nak­nadu tro­škova za kori­šte­nje vlas­ti­tog auto­mo­bila pri­li­kom obav­lja­nja služ­be­nog posla, po nalogu pos­lo­davca, i druga pri­ma­nja utvr­đena kolek­tiv­nim ugo­vo­rom, općim aktom i ugo­vo­rom o radu.", navodi se.

​RAZ­LIKA IZMEĐU ENTI­TETA

Visina i način ostva­ri­va­nja nave­de­nih pri­ma­nja ure­đuju se kolek­tiv­nim ugo­vo­rom - stoji u Zakonu o radu RS-a. Dakle, iz njega je vid­ljivo kako su pos­lo­davci u Repu­blici Srp­skoj zakon­ski obvezni ispla­ći­vati nak­nadu za topli obrok ako kod pos­lo­davca nije orga­ni­zi­rana pre­hrana (putem cate­ringa ili u vlas­ti­tim res­to­ra­nima).

Mini­malni iznos toplog obroka odre­đuje se na teme­lju pro­sječne bruto plaće iz pret­hodne godine te je počet­kom ove godine došlo do nje­zina pove­ća­nje i iznosi 11,13 KM neto odnosno 18,24 KM bruto po danu. Prošle godine rad­nici su imali pravo na nak­nadu toplog obroka u visini od 10 KM. Taj iznos može biti i veći ako to utvrde sin­di­kat i pos­lo­da­vac.

Kako su pri­op­ćili iz Saveza sin­di­kata Repu­blike Srp­ske, sin­di­kat i pos­lo­da­vac mogu utvr­diti i veći iznos.

Zako­nom o radu Repu­blike Srp­ske defi­ni­rano je na koja sve druga pri­ma­nja po osnovi rada rad­nik ima pravo, dok je u Fede­ra­ciji situ­acija nešto dru­ga­čija.

Pro­pis su isko­ris­tili neki od pos­lo­da­vaca nakon što je Vlada Fede­ra­cije BiH doni­jela uredbu prema kojoj naj­niža plaća u FBiH u ovoj godini ne može biti niža od 1000 KM.

Zako­nom o radu defi­nira se plaća, među­tim, ne i nak­nada za topli obrok. Iako, pri­mje­rice, u članku zakona koji se odnosi na skla­pa­nje ugo­vora o radu on pre­dviđa nak­nade odnosno dodatke na plaću.

ISPLATE, UGO­VORI, PRI­HODI

"Ugo­vor o radu zaklju­čuje se u pisa­noj formi i sadrži podatke o nazivu i sje­di­štu pos­lo­davca; imenu i pre­zi­menu, pre­bi­va­li­štu odnosno bora­vi­štu rad­nika; tra­ja­nju ugo­vora o radu; danu poči­nja­nja rada; mjestu rada; rad­nom mjestu na koje se rad­nik zapoš­ljava i kra­tak opis pos­lova; duljini i ras­po­redu rad­nog vre­mena; plaći, doda­cima na plaću te raz­dob­ljima isplate; nak­nadi plaće; tra­ja­nju godiš­njeg odmora; otkaz­nom roku, te druge podatke u vezi s uvje­tima rada utvr­đe­nim kolek­tiv­nim ugo­vo­rom stoji u Zakonu o radu FBiH.", navodi se.

Budući da isplata nak­nade za topli obrok nije zako­nom defi­ni­rana, ona je ranije u ovom bh. enti­tetu ispla­ći­vana na teme­lju općeg kolek­tiv­nog ugo­vora iz 2016. godine, koji više nije na snazi.

Tre­nu­tačno isplata toplog obroka ovisi o gran­skim kolek­tiv­nim ugo­vo­rima koji se skla­paju za odre­đene gos­po­dar­ske grane (npr. sek­tor zdrav­s­tva, obra­zo­va­nja, indus­trije itd.), inter­nim pro­pi­sima pos­lo­da­vaca, tj. poje­di­nač­nim odlu­kama podu­zeća i ins­ti­tu­cija. Ova­kav pro­pis isko­ris­tili su neki od pos­lo­da­vaca nakon što je Vlada Fede­ra­cije BiH doni­jela uredbu prema kojoj naj­niža plaća u FBiH u ovoj godini ne može biti niža od 1000 KM.

Mje­sečni pri­hodi rad­nika ostali su gotovo isti jer su im pove­ća­njem plaće pos­lo­davci uki­nuli iznos koji su ranije pri­mali za topli obrok. Inače, nak­nada za pre­hranu tije­kom rada (topli obrok) u FBiH je neo­po­re­ziva ako se ispla­ćuje u visini do jedan posto od pro­sječne neto plaće ispla­ćene u Fede­ra­ciji, prema pos­ljed­njim poda­cima Fede­ral­nog zavoda za sta­tis­tiku.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI