zagađenost

14.04.2025 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Fena

SISTEMSKI UVID

Registar emisija i GIS sistem zagađivača – novi digitalni alat za čistiji zrak u KS

Registar emisija i informacioni sistem zagađivača, baziran na GIS tehnologiji, predstavlja ključni korak ka unapređenju kvaliteta zraka.

Registar emisija i informacioni sistem zagađivača, baziran na GIS tehnologiji, koji je danas prezentiran, predstavlja ključni korak ka unapređenju kvaliteta zraka i postizanju klimatske neutralnosti u Kantonu Sarajevo.

Kako je rečeno, novorazvijeni digitalni alat prvi put omogućava sistematski uvid u sve izvore emisija i njihov prostorni prikaz na području Kantona Sarajevo.

Ovaj projekt je originalan u okviru Bosne i Hercegovine, jer po prvi put uvodi potpuno digitaliziran, precizan i sveobuhvatan sistem za praćenje godišnjih emisija u zrak, što ga stavlja u ravnopravan položaj s naprednijim evropskim gradovima.

Projekt se nadovezuje na ranije projekte energetske efikasnosti, mapiranja sistema grijanja i pripreme Strategije za ograničenje uglja, čime se osigurava kontinuitet i sinergija između različitih razvojnih planova i planova zaštite okoliša u Kantonu Sarajevo.

PRAKTIČAN ALAT ZA PLANIRANJE I DONOŠENJE MJERA

Pomoćnica ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Zijada Krvavac, podsjetila je da je Registar emisija i informacioni sistem zagađivača zakonska obaveza.

" Da bi se moglo uspješno boriti s određenim problemom, odnosno izdvajati sredstva za poboljšanje kvaliteta zraka, onda treba mjeriti, identifikovati, razumjeti problem, upravljati i onda raditi implementaciju mjere", naglasila je Krvavac.

Novi Registar emisija i karta kategorizacije kvaliteta zraka će biti veoma važan ulazni podatak za sve buduće planove i strategije – od prostornog planiranja, energetike, saobraćaja, pa do zdravstva i drugih oblasti.

Raduška Cupać iz Sektora za energiju i zaštitu životne sredine UNDP u BiH ističe da ovaj Registar po prvi put daje sveobuhvatan i transparentan pregled izvora zagađivača u Kantonu Sarajevo.

registar emisija

"Osim političkih, stručnih, velikih infrastrukturnih odluka, on će pomoći svima nama, običnim građanima, da donosimo neke male odluke koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta zraka, poboljšanju zaštite životne sredine, i onda svi mi, kad te male aktivnosti poduzmemo, one će zaista u jednom trenutku postati velike", istakla je Cupać.

DOSTUPNOST PODATAKA I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI

Uz podršku Švedske, Kanton Sarajevo sada poduzima pionirske korake u digitalizaciji okolišnih podataka i oni će biti dostupni javnosti. Prema mišljenju Birgitte Jansson, zamjenice šefa odjela za razvojnu saradnju Ambasade Švedske u BiH, to će osnažiti i donosioce odluka i građane, odnosno dati im alate da se bore protiv zagađenja zraka.

"Ova aktivnost će pomoći u identifikaciji najvećih emitera, i također će pomoći u planiranju konkretnih akcija što uključuje i buduća ulaganja kako bi se poboljšala kvaliteta zraka", poručila je Jansson.

Pored izrade detaljnog Registra emisija, izrađene su i karte rasprostiranja ovih emisija za najvažnije zagađivače kao što su lebdeće čestice (PM10), sumpor-dioksid (SO₂) i azotni oksid (NOₓ), čime su se stvorili preduslovi za identifikaciju područja prekomjerne zagađenosti zraka.

Iako Kanton Sarajevo ima jednu od najrazvijenijih mreža za monitoring kvaliteta zraka u okruženju, izradom karata rasprostiranja sada će biti poznato kakvo je stanje kvaliteta zraka na cijelom području Kantona.

U narednih mjesec dana, informacioni sistem će biti javno dostupan putem digitalne platforme koja omogućava prikaz prostornih i statističkih podataka o emisijama po vrsti izvora i njihovim količinama.

Ovo će značajno doprinijeti transparentnosti, jer će građani, institucije i mediji imati neposredan uvid u podatke o emisijama. Time se jača i odgovornost svih zainteresiranih strana, jer podaci o emisijama postaju vidljivi i uporedivi.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI