Objavljena velika studija: Šta poslodavci stvarno misle o minimalnoj plati u FBiH?

Minimalna plata predstavlja ključni ekonomski alat za osiguranje dostojanstvene zarade radnicima, ali istovremeno izaziva snažne reakcije među poslodavcima. Odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plate od 30. decembra 2024. godine, koja se primjenjuje od 2025, dolazi u vremenu inflacije, rasta troškova života i globalne ekonomske nestabilnosti.

Ova mjera posebno pogađa mikro, mala i srednja preduzeća, koja čine okosnicu privrede FBiH, te je pokrenula žustre rasprave među poslodavcima, sindikatima i ekonomskim stručnjacima, kao i proteste širom entiteta.

Studija "Percepcije poslodavaca o minimalnoj plati u FBiH – ekonomske posljedice i izazovi" predstavlja najopsežnije istraživanje ovog pitanja do sada, okupljajući stavove čak 881 poslodavca širom entiteta.

Ova studija analizira stavove poslodavaca u FBiH o minimalnoj plati, identifikujući izazove i ekonomske posljedice koje mogu proizaći iz nove regulative. Cilj studije je da ponudi konkretne odgovore u vezi sa posljedicama odluke o minimalnoj plati Vlade FBiH za 2025.

Negativan odjek među poslodavcima: čak 96% protiv

Prema istraživanju, čak 95,8% ispitanika ocijenilo je odluku Vlade FBiH negativno, dok je 85% izjavilo da je ona "veoma loša".

Posebno su uznemireni mikro i mali poduzetnici, koji čine okosnicu bh. privrede – njihovi glasovi u ovom istraživanju najviše dolaze do izražaja.

Potencijalni efekti: otkazi, rast cijena i pad konkurentnosti

Istraživanje potvrđuje ono što su mnogi poslovni akteri naslućivali:

• Otpuštanja radnika: Poslodavci u velikoj mjeri očekuju da će morati smanjiti broj zaposlenih.
• Rast cijena roba i usluga: Odluka se percipira kao generator inflacije (ocjena 4,37/5).
• Pad investicija i izvoza: Velik broj ispitanika smatra da će doći do smanjenja investicija (4,26/5) i stranih ulaganja (4,15/5).
• Smanjenje dobiti i likvidnosti: Poslodavci su izrazili zabrinutost da neće moći zadržati postojeći nivo poslovanja bez velikih rezova.

U januaru, februaru i martu 2025. godine, zabilježen je jasan pad zaposlenosti – čak 8.649 odjavljenih radnika više nego prijavljenih. Ovo je prvi put u posljednjih pet godina da februar bilježi negativan trend.

Ko su najugroženiji?

Prema percepciji poslodavaca, najizloženije kategorije su mladi ljudi bez radnog iskustva (22,3%), nekvalifikovana radna snaga (14,6%) i žene (12,2%).

Ova struktura sugerira da bi, ironično, povećanje minimalne plate moglo najviše pogoditi upravo one koje bi trebalo da štiti.

Razlike po veličini preduzeća: veliki manje zabrinuti

Statistički značajna razlika u percepciji odluke zabilježena je između različitih veličina firmi.

Mikro i mala preduzeća imaju znatno negativniji stav, dok su velike kompanije pokazale znatno blažu reakciju. Na primjer, mikropreduzeća u prosjeku ocjenjuju da će doći do otpuštanja s ocjenom 4,13/5, dok velike firme daju prosječnu ocjenu 3/5.

57% razmatra zatvaranje firme

Najalarmantniji podatak dolazi iz odgovora na pitanje da li razmišljaju o gašenju poslovanja: 57% svih ispitanika, a čak 66,2% iz mikro sektora, navelo je da razmatra ovu mogućnost ukoliko se politika minimalne plate ne revidira. Ovaj rezultat otkriva duboku nesigurnost u poslovnom ambijentu.

Postoji prostor za kompromis: rast minimalne plate uz fiskalne olakšice

Istraživanje otkriva da poslodavci nisu apriori protiv povećanja minimalca – 59,3% ispitanika podržava povećanje, ali uz istovremeno smanjenje doprinosa. Također, gotovo 36,5% poslodavaca smatra prihvatljivim iznos minimalne plate od 1.000 KM ili više, ali uz određene fiskalne kompenzacije.

Potreban je dijalog, a ne jednostrane odluke

Autori studije ističu da je jasno potvrđena hipoteza da poslodavci percipiraju odluku o povećanju minimalne plate kao prijetnju održivosti poslovanja.

Više od 95% negativnih odgovora, statistički potvrđene razlike u percepciji između firmi različitih veličina, i snažna potreba za fiskalnim rasterećenjem – svi ovi nalazi ukazuju na potrebu za hitan dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca.

U suprotnom, BiH bi mogla ući u začarani krug gubitka radnih mjesta, pada investicija i narušene konkurentnosti, uz sve veće iseljavanje radne snage. Ako se želi osigurati i dostojanstvena plata i ekonomska održivost – rješenja moraju biti utemeljena na kompromisu, ne konfliktu.

Autori studije o percepciji efekata ekonomski mjera Vlade FBiH su Admir Čavalić, Faruk Hadžić, Dino Arnaut, Damir Bećirović i Ema Mustajbašić, a cijelu studiju možete preuzeti i pogledati na linku.