Evo koliko će vas koštati ignorisanje novog fiskalnog sistema u FBiH

U Federaciji Bosne i Hercegovine na pragu je važna fiskalna reforma koja bi mogla značajno promijeniti način na koji se evidentiraju poslovne transakcije i obračunava porez.

Riječ je o Nacrtu zakona o fiskalizaciji transakcija, kojim se planira uvođenje obavezne online fiskalizacije i elektroničkog izdavanja računa u realnom vremenu.

Glavni cilj ove reforme je suzbijanje neformalne ekonomije i povećanje transparentnosti u prometu dobara i usluga, što je od ključnog značaja za jačanje fiskalne discipline i pravednosti u oporezivanju.

No, ono što posebno zaokuplja pažnju javnosti i poslovne zajednice jeste kaznena politika predviđena novim zakonom, koja u odnosu na dosadašnje propise donosi znatno strože mjere.

U fokusu su članovi 66, 67 i 68 koji detaljno propisuju novčane kazne za teške i lakše prekršaje, kao i rijedak slučaj kada zakon predviđa i kazne za krajnje korisnike – kupce koji ne postupaju prema propisima.

Teški prekršaji – kazne i do 30.000 KM

Prema članu 66, za teške prekršaje predviđene su visoke novčane kazne za pravne osobe koje:

• ne izdaju račune za transakcije (član 8),
• ne koriste e-fakture ili fiskalne račune kako je propisano (članovi 14 i 16),
• ne vrše samofakturiranje kada je ono obavezno (član 20),
• koriste neovlaštene servise za održavanje EFS-a (član 36),
• ne posjeduju elektronički fiskalni sustav (član 46),
• izdaju račune bez verifikacijskog broja (VBR) mimo zakonom predviđenih okolnosti (čl. 51-53),
• oglašavaju EFS bez odobrenja (član 60).

Kazne se kreću:

• Za pravna lica: od 8.000 KM do 30.000 KM,
• Za odgovorne osobe u firmama: od 5.000 KM do 15.000 KM,
• Za fizičke osobe: od 5.000 KM do 10.000 KM.

U slučaju ponavljanja prekršaja unutar jedne godine, kazne se automatski povećavaju za 50%.

Lakši prekršaji – kazne do 18.000 KM

Član 67 obuhvata lakše prekršaje, uključujući:

• netačan sadržaj fakture ili fiskalnog računa (članovi 12 i 17),
• nepravilno čuvanje računa ili digitalnih podataka (članovi 22 i 23),
• nepoštivanje procedura registracije mjesta djelatnosti, EFS-a i operatora (čl. 42–44),
• nepravilnosti u fiskalizaciji korektivnih računa (član 55),
• i drugi propusti definisani zakonom.

Kazne se kreću:

• Za pravne osobe: od 5.000 KM do 18.000 KM,
• Za odgovorne osobe: od 3.000 KM do 10.000 KM,
• Za fizička lica: od 3.000 KM do 8.000 KM.

I ovdje vrijedi pravilo povećanja kazne za 50% u slučaju ponavljanja prekršaja u roku od godine dana.

Kazna i za kupce – do 500 KM

Član 68 je posebno zanimljiv jer uvodi novčanu kaznu za kupca – fizičku osobu – koji ne preuzme i ne čuva fiskalni račun na propisani način.

Kazna se kreće od 100 KM do 500 KM i ima za cilj podizanje svijesti građana o važnosti uzimanja fiskalnog računa.

Iako ova odredba u zakonu stoji već niz godina, rijetki su oni koji su bili kažnjeni, inspektori su na terenu uglavnom izdavali upozorenja, a i sam način njezina provođenja pomalo je problematičan.

Podsjećamo, zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić ranije je postavio pitanje vezano uz ovu tematiku, a odnosilo se na broj građana koji su na ovaj način kažnjeni od 2020. do 2023.

Kako su tada rekli iz Porezne uprave, nakon izvršenog uvida u registar novčanih kazni i prekršaja za to razdoblje, utvrđeno je da uopće nemaju evidentiranih prekršajnih naloga vezanih uz članak 58. Zakona o fiskalnim sustavima.

Ukazali su da nemogućnost zaustavljanja građana koje se kontrolira, odnosno njihova legitimiranja bez prisutnosti policije, predstavlja otežavajuću okolnost.

Dodali su da inspektori ipak rade i ovaj posao, ali bez izdavanja naloga.

Izbjegavanje kazne nije jedini razlog zbog kojeg bi kupci obvezno trebali tražiti fiskalni račun za kupnju ili pruženu uslugu.

Iz udruga potrošača u nekoliko su navrata ukazali na činjenicu kako prilikom kupnje račun treba obvezno tražiti te ga čuvati dok se kupljenu robu ne potroši. Naglašavaju kako bi kupci trebali shvatiti da uzimanjem fiskalnog računa štite sebe.

E.K.