Programski budžet postaje stvarnost: Federacija BiH dobila savremeni informacioni sistem

U Sarajevu je danas svečano obilježen početak rada modernizovanog informacionog sistema za programsko planiranje i budžetiranje u Federaciji BiH. Događaj GO LIVE, organizovan od strane kompanije CORE d.o.o. u saradnji sa Federalnim ministarstvom finansija, održan je u okviru projekta "EU za efikasno upravljanje javnim finansijama", koji finansira Evropska unija.

Novi sistem predstavlja važan iskorak ka većoj transparentnosti i efikasnosti u upravljanju javnim sredstvima, u skladu sa standardima Evropske unije.

JAVNE FINANSIJE NISU DOSADNA TEMA – TO JE NOVAC SVIH NAS

Na svečanom predstavljanju softverske platforme za programski budžet, prisutnima se obratila Aurelie Valtat, šefica Odjela za evropske integracije, politička pitanja, štampu i informacije Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Istakla je značaj upravljanja javnim finansijama kao temeljnog dijela procesa evropskih integracija, naglašavajući višegodišnju podršku Evropske unije ovoj oblasti.

"Ne postoji ništa lakše od trošenja javnog novca – jer to je novac svih, a samim tim i ničiji. Kao što je Margaret Thatcher rekla: ‘Ne postoji javni novac, postoji samo novac poreskih obveznika.’ Zato me uvijek iznenadi kada mi neko kaže: ‘Ovo je dosadna tema – upravljanje javnim finansijama’. Istina je, riječ je o prilično tehničkoj temi, ali ona se odnosi na novac svih nas, pa bi samim tim trebala zanimati svakoga", naglasila je Valtat.

Osvrnula se i na dosadašnje rezultate projekta i istakla da Evropska unija kontinuirano podržava reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini, a posebno reforme upravljanja javnim finansijama kao njenog sastavnog dijela, još od ranih 2000-ih. U periodu od 2020. do 2023. godine, uz podršku EU, obučeno je više od 1.800 budžetskih korisnika širom zemlje, te pružena tehnička podrška u izradi zakonskog okvira i priručnika. Ove aktivnosti su uspostavile temelje za razvoj novog softvera za budžetiranje, izrađenog u saradnji s ministarstvima finansija i lokalnim implementacionim partnerima, firmama Finit Consulting d.o.o. i CORE d.o.o.

Govoreći o budućim koracima, Aurelie Valtat istakla je mogućnosti koje se otvaraju kroz dalje širenje i tematsko proširenje budžetiranja.

"Sljedeći koraci mogli bi uključivati podršku rodno odgovornom budžetiranju, uključivanje kantona, pa zašto ne i općina, kao i druge vrste tematskog budžetiranja – mislim na zeleno budžetiranje ili budžetiranje prema ciljevima održivog razvoja", poručila je.

Na kraju, pozvala je sve učesnike da budu ponosni na postignuto i izrazila nadu da će se reformska agenda uskoro usvojiti kako bi projekat mogao dobiti dodatnu institucionalnu podršku i značaj.

GRAĐANIMA NA UVID TROŠENJE JAVNOG NOVCA

Alija Aljović, pomoćnik federalnog ministra finansija u Sektoru za budžet i javne rashode, kazao je da se oprogramskom budžetu jako dugo pričalo u Bosni i Hercegovini, posebno u Federaciji.

"Do sada smo radili jedan rudarski posao – stvarali zakonske i institucionalne pretpostavke ispod površine, kako bismo danas konačno izašli blago iznad nje."

Aljović je istakao da programski budžet predstavlja značajnu reformsku prekretnicu u načinu upravljanja javnim sredstvima, pomjerajući fokus sa klasičnog računovodstvenog pristupa na rezultate i efikasnost trošenja sredstava.

"Softver koji danas predstavljamo rezultat je dugogodišnjeg rada i koordinacije brojnih aktera. Zahvaljujem delegaciji Europske unije koja je prepoznala značaj ovog i prethodnih projekata, kao i mojim kolegama iz Ministarstva finansija koji su iznijeli najveći dio ovog posla."

Poseban akcenat stavljen je na ulogu javnosti u praćenju javnih finansija, kao i planove za implementaciju softverskog rješenja na svim nivoima vlasti, uključujući kantonalni nivo u Federaciji BiH.

"Programski budžet omogućava donošenje odluka na bazi više informacija i fokusira se na efekte trošenja javnog novca. Stvorili smo preduslove da građani, ali i donosioci odluka, imaju jasniji uvid u to gdje i kako se troše sredstva poreskih obveznika."

USPJEH KOMPANIJE CORE I PARTNERA

Nihad Velagić, direktor CORE d.o.o. koja je implementirala projekt, napravio je rezime ne samo proteklih dvanaest mjeseci, već i dvadeset pet godina razvoja informacionih sistema u javnim finansijama.

"Još od uvođenja trezorskog poslovanja, implementacijom Oracle ERP sistema, softver koji prati izvršenje budžeta funkcioniše – rekao bih – kao švicarski sat."

Velagić je podsjetio da je od samih početaka reforme računovodstva u javnom sektoru, softversko rješenje konstantno evoluiralo – prateći i tehnološke inovacije i promjene u zakonodavnom okviru i poslovnim potrebama budžetskih korisnika.

"Taj softver je evoluirao zajedno s promjenama – proširivan funkcionalno, modernizovan tehnološki i prepoznat kao održiv i dugoročan alat u koji se isplati ulagati. Današnji projekat je nastavak te evolucije – sada imamo implementiran informacioni sistem koji obuhvata i izradu budžeta, srednjoročno planiranje i godišnji budžet, a biće integrisan i s izvršenjem budžeta."

Naglašavajući važnost kontinuiteta, Velagić je posebno istakao kako novi sistem donosi jedinstvenu platformu koja neće zahtijevati uvođenje novih alata s promjenom svake reforme, čime se zadržava već stečeno znanje i osigurava stabilnost sistema.

"To je softver koji može da prati sve buduće zahtjeve i reforme, a korisnici zadržavaju znanje bez potrebe za stalnim promjenama alata. Ovo je dugoročno rješenje koje će služiti Ministarstvu finansija dugi niz godina."

Na kraju, Velagić se zahvalio svim partnerima uključenim u projekat, posebno firmi Finit, Oracle Consultingu, kao i predstavnicima EU delegacije koji, kako je rekao, svoj posao rade profesionalno i posvećeno.

"Sistem je u Federaciji već operativan, funkcionalan i može se s ponosom reći da je posao dobro urađen. Zahvala ide i Ministarstvu finansija FBiH, kao i timu koji, iako često nevidljiv javnosti, svojim radom svakodnevno doprinosi uspješnoj implementaciji ovog složenog sistema", zaključio je.

POTENCIJAL ZA DALJI RAZVOJ Primjena novog softvera predstavlja važan iskorak ka uspostavljanju modernog, odgovornog i transparentnog sistema javnih finansija, u cijelosti usklađenog s evropskim standardima i vrijednostima. U svjetlu narednih koraka, softver ima potencijal za dalji razvoj i širenje, kroz različite sektore, ka nižim nivoima vlasti. Premda trenutno nema dodatnih EU sredstava namijenjenih za dalji razvoj, mogućnosti se mogu otvoriti kroz druge izvore finansiranja. Jedna od takvih prilika je Plan rasta EU za Zapadni Balkan, kao snažan instrument ukupne vrijednosti 6 milijardi eura. Međutim, Bosna i Hercegovina je i dalje jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije dostavila Reformsku agendu u okviru ovog plana. Ukoliko domaće vlasti usaglase agendu s dovoljnim stepenom ambicije, zemlja bi mogla ispuniti uslove za do 1,08 milijardi eura sredstava, pod uslovom ostvarivanja napretka u ključnim oblastima reformi, pri čemu je upravljanje javnim finansijama važan horizontalni prioritet.

S.B.