cimos

11.11.2024 |

Vijesti / REGIJA

Izvor: dnevnik.si

Sindikalna borba

Sindikalna borba u Cimosu: Štrajk i neizvjesnost zbog preseljenja proizvodnje u BiH

Rukovodstvo kompanije Cimospri prema teren za preseljenje proizvodnje iz Slovenije

Sindikalna borba u koparskom Cimosu, koji je u vlasništvu njemačkog investicijskog fonda Mutares, čije akcije kotiraju na frankfurtskoj berzi, se zaoštrava. Nakon dvosatnog upozoravajućeg štrajka u pogonima u Vuzenici i Senožečima, koji je uslijedio zbog neuspjelih pregovora o povećanju plata u posljednjim mjesecima, u petak je održan cjelodnevni štrajk. Štrajk se održao u sve tri smjene, Dnevnik.si.

Kako je za Dnevnik objasnio Aleš Hoge, predsjednik Sindikata metalne i elektroindustrije Slovenije (SKEI) za Kraško-notranjsku regiju i Obalu, radnici od rukovodstva Cimosa zahtijevaju trenutni povratak na otkazani poslovni ugovor, postizanje dogovora da se najniža osnovna plata izjednači sa minimalnom platom do kraja 2024. godine, kao i proporcionalno povećanje preostalih osnovnih plata. Takođe, traži se dogovor o tome kada će se plata povećati, najkasnije do kraja prvog kvartala naredne godine. Od oko 500 radnika, koliko ih još Cimos zapošljava u Sloveniji, skoro polovini isplaćuje se niža plata od minimalne, odnosno dobijaju dodatak do minimalne plate.

Da će zaposlenima uskoro biti predstavljena vizija Cimosa za narednu godinu, što je jedan od zahtjeva štrajka, teško je očekivati. U tom slučaju, rukovodstvo Cimosa bi konačno moralo otkriti svoje namjere – da će preseliti proizvodnju iz Slovenije.

Pored toga, radnici zahtijevaju da im prisustvo na štrajku bude plaćeno, kao i da se poslodavac obaveže da će, u saradnji sa radničkim savjetom, održati sastanke sa zaposlenima na kojima će im predstaviti viziju kompanije za 2025. godinu. Prema nezvaničnim podacima, rukovodstvo Cimosa je sindikat već obavijestilo da zaposlenima neće biti isplaćena naknada za vrijeme štrajka, obrazlažući ovu odluku činjenicom da štrajkački zahtjevi ne uključuju ozbiljnije povrede radničkih prava.

Predstavljanje vizije Cimosa za narednu godinu od strane rukovodstva je, međutim, teško očekivati. Ako bi se to desilo, rukovodstvo bi moralo otkriti svoja stvarna plana – preseljenje proizvodnje iz Slovenije, što smo već ranije otkrili u Dnevniku. Prema tvrdnjama naših izvora, rukovodstvo Cimosa je te informacije označilo kao netačne, ali podaci su tačni.

Prodaja više nepokretnosti

Prema najnovijim informacijama iz bankarskih krugova, Cimos će preseliti proizvodnju iz Senožeča u Gradačac, gdje ima fabriku, dok će livnicu iz Vuzenice preseliti u Kikindu, gdje u okviru svoje ćerke kompanije upravlja velikom livnicom koja je u najboljim vremenima zapošljavala 3000 radnika. Nepokretnost u Senožečima, zajedno sa pripadajućom fabrikom, biće prodana, a ukupna vrijednost procjenjuje se na oko pet miliona eura. Isto važi i za nepokretnost i fabriku u Vuzenici, dok će takođe biti prodana i nepokretnost u koparskoj Semedeli. Na ove nepokretnosti banke imaju založena potraživanja, kao i Slovenski državni holding (SDH), koji je naslijedio potraživanja prema Cimosu od Družbe za upravljanje terjatvami bank (DUTB) nakon njenog gašenja, a hipoteke su upisane i na proizvodnu opremu koja će biti preseljena u Gradačac i Kikindu.

U prošloj i ovoj godini, Cimosu su dospjeli obroci za otplatu oko 30 miliona eura vrijednog kredita koji mora da vrati NLB-u, Novoj KBM i SDH-u. Sa ovim poveriocima je Cimos na proljeće postigao dogovor o obustavi otplate kredita. Dogovor o tome kada će Cimos vratiti dug još nije postignut. Prema nezvaničnim podacima, Cimos je predložio da će dio duga biti vraćen naredne godine, nakon završene prodaje nepokretnosti koje još ima u Sloveniji, dok je ostatak duga od oko 30 miliona evra planiran za otplatu do 2030. godine. Pored ovog duga, Cimos još uvijek duguje oko 10 miliona eura različitim bankama i Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC), koja je dio Svjetske banke.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI