Srbija bi za 10 godina od takse na ugljenik mogla da prihoduje 382 miliona eura

Srbija bi, ukoliko se uvede nacionalna taksa na ugljenik, do 2034. mogla da prihoduje do 382 miliona eura, uzimajući u obzir takse prikupljene iz industrija aluminijuma, cementa, gvožđa, čelika i vještačkih đubriva, koje će se od 2026. naći na udaru CBAM regulative, pokazala je predstavljena analiza NALED, prenosi Beta.rs.

USPOSTAVA ZELENOG FONDA

Kako bi se osiguralo namjensko trošenje ovih sredstava, potrebno je uspostaviti Zeleni fond u koji bi se eko takse direktno slivale i odakle bi se finansirala dalja ulaganja u zaštitu životne sredine, poruka je nove analize, predstavljena na sjednici NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine.

Kako je objašnjeno, analiza o uticaju CBAM-a (mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljenika - instrument politike zaštite životne sredine EU) na domaće kompanije nastala je povodom uvođenja nove takse za emitovane količine CO2 za proizvode koji ulaze u EU, odnosno CBAM uredbe.

Cilj analize bio je da utvrdi ključne preporuke kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika.

"Ukoliko izvoznici iz Srbije ne smanje emisije ugljen dioksida u narednih godinu dana, suočit će se sa poskupljenjem svojih proizvoda na evropskom tržištu i time izgubiti na konkurentnosti. Kako do toga ne bi došlo, analiza je pokazala da je jedino rješenje potpuno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, uz istovremeno uvođenje kako nacionalnog oporezivanja ugljenika, tako i lokalne takse kako bi se spriječio uvoz iz zemalja gdje ovaj sistem ne postoji i očuvala konkurentnost domaće privrede", rekla je šefica Jedinice za zaštitu životne sredine u NALED Sanja Knežević Mitrović.

Foto: NALED

Navedeno je da je NALED analizu uradio uz finansijsku podršku European Climate Fondation i sedam domaćih kompanija.

Članovi NALED su izglasali i reformske prioritete za naredne dve godine među kojima su razvoj primarne selekcije otpada na lokalu, uvođenje depozitnog sistema za prikupljanje ambalaže od pića i unapređenje načina ekološkog oporezivanja.

Trenutni sistem naplate naknade za zaštitu životne sredine nije u skladu sa principom -zagađivač plaća, što znači da nemaju odvraćajući efekat na zagađivače da smanje štetne emisije i samim tim ne dolazi do poboljšanja u pogledu čistijeg vazduha i voda, navedeno je u saopštenju.

"Upravljanje otpadom je bio prioritet i ostat će iz razloga što je još puno posla pred nama. Od značajnijih projekata, NALED je u prethodne dve godine, uz podršku međunarodnih partnera i privrede, učestvovao u pilotiranju nekoliko projekata sa ciljem uspostavljanja i unapređenja sistema sakupljanja ambalažnog otpada i došao do dobrih preporuka koje treba da implementiramo u regulatorni okvi", rekla je nova predsjednica Saveza za zaštitu životne sredine i direktorica Ekostar Paka Bojana Perić.

Takođe, izrađena je i analiza za koje predmete zeleni kriterijumi u javnim nabavkama mogu biti obavezni, a članovi Saveza nastavit će da rade na optimizaciji procedure za uvođenje zelenih javnih nabavki.

Istaknuto je da NALED podržava Ministarstvo za zaštitu životne sredine u pogledu revizije pregovaračke pozicije u okviru poglavlja 27 i kod programa upravljanja čvrstim otpadom u cilju proširenja i izgradnje regionalnih deponija.