Elektronske cijene u trgovačkim lancima širom svijeta stvaraju zabrinutost kod kupaca

Protekle sedmice, američka kongresnica Rashida Tlaib poslala je pismo upućeno Rodneyju McMullenu, izvršnom direktoru kompanije Kroger.

Naime, u pismu je izrazila svoju zabrinutost zbog Krogerovih elektronskih naljepnica/cijena na policama (ESL), kao i zbog navodnih planova tog lanca mješovitom robom da koristi tehnologiju prepoznavanja lica na svojim digitalnim zaslonima - oba alata, napisala je, imaju potencijal da budu "zloupotrebljena u potrazi profita."

Tlaib također nije prva američka dužnosnica koja je izrazila zabrinutost zbog Krogerove ESL tehnologije, prenosi Fast company.

Još u avgustu, senatori Elizabeth Warren i Robert Casey pisali su McMullenu, navodeći da su "zabrinuti štite li Kroger i Microsoft na odgovarajući način podatke potrošača" i izlažući opsežan popis pitanja o planovima kompanije e za svoje ESL-ove.

Oba su pisma izazvala zabrinutost—i zdravu dozu šoka—kod X korisnika, od kojih su mnogi izjavili da nisu imali pojma da takva tehnologija postoji u trgovinama.

No,uprkos činjenici da se zabrinutost javnosti sada pojavljuje, Kroger zapravo radi na svojim ESL-ovima najmanje pet godina i kaže Fast Company da ne planira koristiti prepoznavanje lica u svojim trgovinama.

Šta je ESL?

Elektronska naljepnica je u suštini digitalna verzija oznake cijene koja se nalazi u trgovinama.

Za kompanije su ove naljepnice korisne jer smanjuju ručni rad na ažuriranju oznaka, mogu pomoći trgovinama da brzo ažuriraju cijene artikala i prate njihov inventar, a čak mogu pomoći radnicima i kupcima da identifikuju artikle putem sistema "trepćućeg svjetla".

Neke trgovine također koriste oznake za prikaz bar kodova s ​​korisnim informacijama, kao što su nutritivne činjenice.

U intervjuu za Grocery Dive, Anne Mezzenga, ko-izvršna direktorica maloprodajnog bloga Omni Talk, objasnila je: "Oni se bave velikim problemom promjene cijena i gubitkom koji trgovci prehrambenim proizvodima mogu doživjeti kada nemaju tačne cijene na polici."

Dodala je da ESL-ovi mogu pomoći u smanjenju otpada eliminacijom potrebe za štampanjem oznaka na policama te uključivanje malih znakova postavljenih na ivicu police koji dodatno promoviraju proizvod.

Koje trgovine koriste ESL i kada su počele?

Kroger je počeo koristiti ESL-ove još 2018. godine i trenutno koristi ESL-ove na najmanje 500 lokacija.

Ovog juna, Walmart je najavio da će uvesti ESL-ove u 2.300 trgovina u naredne dvije godine nakon uspješnog pilota. Druge trgovine širom SAD također su prihvatile ovu tehnologiju posljednjih godina.

Zašto su ljudi zabrinuti zbog ESL-a?

Dok lideri industrije i dalje podržavaju korisnost ESL-a, vladini službenici i mediji podižu nekoliko "crvenih zastava" oko toga kako bi tehnologija mogla postati štetna. P

Prvi problem je strah da bi trgovine mogle početi koristiti ESL-ove za dinamičko i varijabilno određivanje cijena. Ovo opisuje ideju da bi trgovine prehrambenih proizvoda, kako bi ostvarile veći profit, mogle početi prilagođavati cijene ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima – slično nečemu poput Uberovog modela cijena.

U svom pismu Krogeru, Warren i Casey su napisali: "Na primjer, trgovine mogu koristiti ovu tehnologiju da podignu cijenu ćuretine u danima prije Dana zahvalnosti, ili cijenu sladoleda po vrućem danu, zbog čega se kupci suočavaju s neočekivanim cijene poskupljuju kada stignu do prolaza s namirnicama i otkriju da ne mogu priuštiti namirnice za koje su prvobitno planirali."

Sa svoje strane, i Kroger i Walmart su uvjeravali kupce da neće koristiti ESL za dinamičko određivanje cijena, već će umjesto toga koristiti tehnologiju kako bi kupcima ponudili bolje popuste na artikle kao što je roba završnog carinjenja, na primjer.

"Krogerov poslovni model je izgrađen na temelju snižavanja cijena kako bi se privuklo više kupaca", rekao je glasnogovornik Krogera za Fast Company.

"Sve što radimo osmišljeno je da podrži ovu strategiju, a kupci sada kupuju više s Krogerom nego ikada jer se borimo protiv inflacije i pružamo veliku vrijednost. Da budemo jasni, Kroger se ne bavi i nikada se nije bavio naglim određivanjem cijena. Bilo koji test elektronskih oznaka na policama dizajniran je da snizi cijene za više kupaca tamo gdje je to najvažnije. Sugerirati drugačije nije tačno.", naveo je.

Šta je sa tehnologijom prepoznavanja lica ?

Još jedna zabrinutost koju je Tlaib iznijela u svom pismu je da bi trgovine mješovitom robom mogle početi koristiti tehnologiju prepoznavanja lica kao dio svojih aktivnosti oglašavanja u trgovinama i cijena.

U svom pismu Krogeru, Tlaib je napisala: "Upotreba alata za prepoznavanje lica ima potencijal da naruši privatnost korisnika i koristi pristrasnu cjenovnu diskriminaciju."

U 2019. godini, Fast Company je istražila ovo pitanje u članku o ESL tehnologiji.

Foto: retailtechinnovationhub

Izvijestili su da Kroger pilotira novu tehnologiju u jednoj od svojih radnji, nazvanu Enhanced Display for Grocery Environment (EDGE). Te godine, Kroger je rekao Fast Company da se udružuje s Microsoftom kako bi implementirao tehnologiju prepoznavanja lica zasnovanu na umjetnoj inteligenciji u neke od svojih digitalnih displeja.

Kompanije su objavile u saopštenju za javnost za 2019. da "EDGE Shelf će omogućiti Krogeru da generiše novi prihod prodajom digitalnog reklamnog prostora brendovima potrošačke robe (CPG). Koristeći video analitiku, personalizirane ponude i reklame mogu se predstaviti na osnovu demografije kupaca."

Prijedlog, kako je opisano za Fast Company, bio je korištenje informacija o spolu i dobi za prikazivanje personaliziranih oglasa ili kupona.

Tlaib, Warren i Casey naveli su za članak Fast Company iz 2019. da je glavni dokaz za ideju da Kroger planira koristiti prepoznavanje lica i "koristiti podatke o kupcima za izradu personaliziranih profila svakog kupca".

Međutim, prema glasnogovorniku Krogera, EDGE pilot u jednoj radnji opisan u toj pokrivenosti iz 2019. brzo je zastao, a Kroger više ne koristi EDGE tehnologiju ni u jednoj od svojih trgovina.

Portparol je dodao da Kroger nije i nikada nije koristio prepoznavanje lica u svojim prodavnicama – niti su svjesni bilo kakvih planova da to učine u budućnosti.