Ekonomski kurs Donalda Trumpa: Percepcija, protekcionizam i fiskalne stimulacije

Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2024. godine iznova je pokrenula brojne debate o budućim ekonomskim politikama Sjedinjenih Američkih Država. Nakon četiri godine vlasti Bidena, u kojima su prioriteti bile stabilizacija ekonomije nakon pandemije, borba protiv inflacije i nastavak ekonomske globalizacije, povratak Trumpa na vlast predstavlja potencijalnu promjenu kursa prema politici koja je više fokusirana na protekcionizam, smanjenje poreza i "Amerika na prvom mjestu".

KLJUČNE EKONOMSKE POLITIKE KOJE SU OBLIKOVALE TRUMPOVU POBJEDU

Jedan od ključnih faktora koji su oblikovali pobjedu Donalda Trumpa 2024. godine je percepcija ekonomskog stanja, a ne samo objektivni ekonomski podaci. Profesor međunarodnih odnosa na Burch Univerzitetu u Sarajevu, Adis Maksić, pojašnjava za Akta.ba portal: " Iako je američka ekonomija u 2024. godini, prema mnogim parametrima, bila u dobrom stanju – oporavila se od pandemije brže od Evrope, nezaposlenost je bila na niskom nivou, a berze su dostizale rekordne visine – ljudi su uglavnom gledali kroz prizmu inflacije koja je bjesnela u prethodne dvije godine. Cijene osnovnih potrepština su porasle, a to je izazvalo nostalgiju za vremenima kada su pod Trumpovim mandatom bile niže. Iako je malo ko analizirao tačne uzroke inflacije, koja je djelimično bila uzrokovana globalnim problemima poput poremećenih lanaca snabdijevanja i energetske krize, opšte prihvaćena percepcija bila je da su visoke cijene rezultat trenutnih politika Bidena. U tom kontekstu, mnogi su gledali na Trumpovu pobjedu kao na potencijalnu 'popravku ekonomskog stanja'.

Prof. dr. Maksić pravilno ističe da je inflacija bila jedan od glavnih faktora u oblikovanju mišljenja građana. Dok su ekonomski parametri poput rasta BDP-a i niskih stopa nezaposlenosti bili relativno povoljni, visoke cijene osnovnih potrepština (poput hrane, goriva i energenata) ostavile su dubok trag u svakodnevnom životu Amerikanaca. Ovdje dolazi do izražaja specifična dinamika koju je Maksić naglasio – percepcija ekonomskog stanja, koja može biti čak i važnija od stvarnih brojki, jer direktno utiče na ponašanje birača. Ljudi su u velikoj mjeri osjećali da su njihovi svakodnevni životni troškovi porasli, a čak i ako su objektivni ekonomski pokazatelji bili relativno dobri, emotivni odgovor na visoke cijene stvorio je osjećaj ekonomske nestabilnosti.

UTICAJ TRUMPOVE PROTEKCIONISTIČKE TRGOVINSKE POLITIKE NA GLOBALNE LANCE SNABDIJEVANJA

Donald Trump je, gledajući unaprijed, najavio povratak politici tarifa, što bi moglo imati značajan uticaj na globalnu ekonomiju navodi profesor Maksić. Prema njegovim planovima, tarife bi se primenjivale na sve zemlje, ali bi tarife prema Kini, kao najvećem trgovinskom rivalu SAD-a, bile znatno više u odnosu na druge zemlje. To je, kako je Trump pojasnio, vrsta protekcionizma koja bi globalno suzila prostor slobodnog tržišta, jer bi dodatno podigla trgovinske barijere i povećala troškove uvoza. Ove politike, naročito usmjerene prema Kini, značile bi ozbiljan preokret u pristupu trgovinskim odnosima, koji je do sada bio zasnovan na relativnom liberalizmu i smanjenju tarifnih prepreka, dodaje prof. dr. Maksić:

"Unutar Amerike, Trumpov ekonomski plan predviđa smanjenje poreza za korporacije sa 21 posto na 15 posto, kao i ukidanje poreza na određene vrste zarada. To je, kako kaže Trump, dio njegovog nastojanja da podstakne ekonomski rast i poveća konkurentnost američkih preduzeća. Već smo mogli primijetiti da su tržišta reagovala pozitivno na ove najave, jer bi smanjenje poreza moglo dovesti do većih investicija i rasta korporativnih dobitaka, što bi moglo pozitivno uticati na američke berze."

Profesor dodatno pojašnjava, da se Trump suočava s izazovom kada je riječ o potencijalnim dugoročnim ekonomskim posljedicama ovih politika. Smatra se da bi smanjenje poreza moglo povećati američki dug, koji je već na vrlo visokim nivoima. S obzirom na to da bi smanjenje poreza smanjilo prihode od poreza, a bez odgovarajuće kompenzacije kroz smanjenje državne potrošnje, moglo bi doći do dodatnog zaduživanja:

"Pored toga, povratak tarifama mogao bi uzrokovati novu inflaciju, naročito u trenutku kada se SAD još uvijek oporavlja od prethodnih inflacionih pritisaka izazvanih pandemijom, poremećenim lancima snabdijevanja i energetskoj krizi. Ako bi došlo do porasta inflacije uslijed viših tarifa, to bi moglo dovesti do rasta kamatnih stopa, što bi otežalo zaduživanje za preduzetnike i potrošače, ali bi moglo i usporiti ekonomski rast."

Trump je, međutim, svjestan ovih izazova. Prema njegovim riječima, oni koji ga savjetuju sigurno su svjesni tih potencijalnih rizika i nastojaće ublažiti radikalnost tih mjera kako bi izbjegli ozbiljnije ekonomske posljedice, pojašnjava prof. dr. Maksić za Akta.ba portal. Ako bi inflacija porasla, kao i kamatne stope, to bi moglo ometati njegov cilj da stvori povoljne ekonomske uslove, te bi bilo nužno da se ekonomske politike prilagode u skladu s realnim izazovima.

POTENCIJALNI SCENARIJI U TRGOVINSKIM ODNOSIMA IZMEĐU SAD-A I EU

Trgovinski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oduvijek su bili ključni za globalnu ekonomiju, budući da predstavljaju jednu od najvećih trgovinskih veza na svijetu.

Kada je riječ o trgovinskim odnosima između SAD-a i Evropske unije, može se očekivati da će EU odgovoriti reciprocitetom na eventualne Trumpove trgovinske mjere, uključujući visoke tarife, navodi profesor. Evropska unija ima dugoročnu trgovinsku vezu sa Sjedinjenim Državama i u prošlim je godinama često odgovarala na američke trgovinske poteze, posebno u slučaju uvođenja tarifa. Ovaj odgovor mogao bi se manifestirati u obliku tarifa na američke proizvode, čime bi se ugrozili veliki izvoznici poput američkih automobilski i industrijskih sektora. U tom kontekstu, najviše bi bila pogođena njemačka ekonomija, s obzirom na to da je Njemačka jedan od najvećih evropskih izvoznika, posebno u automobilskoj industriji, koja je vrlo osjetljiva na trgovinske barijere:

"Smatram da će Trumpove tarife prema EU biti blaže nego što je Trump to najavljivao u kampanji. Naime, dok bi Trump mogao nastaviti s trgovinskim pritiscima na EU, veći fokus u njegovoj politici bit će usmjeren prema Indo-Pacifičkom regionu, posebno prema Kini. Kineska ekonomska snaga i njena sve veća globalna konkurentnost postavljaju Kinu kao glavnog rivala SAD-a u trgovinskoj areni, a u Trumpovoj "realpolitici" Kina zauzima centralno mjesto.To znači da će trgovinski rat sa Kinom vjerojatno biti prioritet za njegovu administraciju, dok će se odnosi sa Evropom smatrati manje kritičnim, iako i dalje važnim", ističe profesor Maksić.

Evropa će u tom kontekstu morati balansirati između reagiranja na američke mjere i zaštite svojih trgovinskih interesa.

POTENCIJALNI UTICAJ TRUMPOVE EKONOMSKE POLITIKE NA INFLACIJU I TRŽIŠTE KAPITALA

"Prema nekim procjenama, blagi oblik ekonomskih politika koje je Donald Trump najavio mogao bi dodati oko 1 posto na postojeću inflaciju u Sjedinjenim Američkim Državama, što bi značilo da bi ukupna inflacija mogla premašiti 4 posto. Ovaj rast inflacije mogao bi biti rezultat smanjenja poreza, povećanih tarifa i protekcionističkih mjera koje bi dovele do viših troškova uvoza i povećanja cijena. Iako bi ove mjere mogle imati pozitivne efekte na kratak rok u smislu ekonomskog rasta, njihove dugoročne posljedice, kao što je rast cijena, mogle bi otežati životni standard potrošača i povećati inflacijske pritiske na šire ekonomske tokove," ističe prof. dr. Adis Maksić za Akta.ba portal.

Dodatno pojašnjava da postoje indikacije da bi Elon Musk, poznat po svom uticaju na američku ekonomiju i tržište kapitala, mogao igrati značajnu ulogu u oblikovanju ekonomske politike Trumpove administracije. "Musk je već sugerisao da bi bio spreman tolerisati privremene negativne reakcije na berzama i kratkoročne ekonomske fluktuacije, sve dok se implementiraju politike usmjerene na brži ekonomski rast i širu ekspanziju. Ovo bi moglo značiti da će Trumpova administracija biti spremna na određene žrtve u kratkom roku – uključujući padove na tržištu kapitala – kako bi postigla dugoročnu ekspanziju američke ekonomije kroz smanjenje poreza, povećanje investicija i širenje proizvodnih kapaciteta", zaključio je.

S.S.