Nakon pet godina od požara: Svečano otvorena katedrala Notre-Dame u Parizu

Katedrala Notre-Dame u Parizu otvorena je u subotu uveče uz poruku zahvalnosti za njeno spasavanje i obnovu pet godina pošto je razorni požar umalo doveo do uništenje 860 godina starog zdanja.

Hitne službe koje su pomogle u spasavanju gotičkog remek-djela i ljudi uključeni u restauraciju dobili su ovacije pošto je pariski nadbiskup, Laurent Ulrih, tri puta udario u vrata Notre-Damea prije nego što je simbolično ponovo otvorio zgradu, prenosi Fokus.

Udarima u vrata počela je dvosatna služba kojoj su prisustvovali svjetski lideri, između ostalih i novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump.

"Notre-Dame, uzore vjere, otvori svoja vrata da okupiš daleku djecu Božiju u radosti", rekao je Ulrih, udarajući drvenim štapom napravljenim od krovne grede koja je preživjela požar prije pet godina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u kratkom govoru rekao da "možemo zajedno da podijelimo radost i ponos".

"Stojim pred vama da izrazim zahvalnost francuske nacije, našu zahvalnost svima koji su spasili, pomogli i obnovili katedralu", rekao je Macron.

MERCI

Jedan od najdirljivijih trenutaka nastupio je kada su vatrogasci u svojoj zaštitnoj opremi prošli kroz katedrali dok je riječ "Merci" (Hvala) zasijala na spoljašnjem dijelu gotičkog zdanja.

Male grupe Parižana i turista uprkos vlažnom vremenu i jakom vjetru su bile ispred kako bi prisustvovali obnovi katedrale koja je bila nadomak rušenja zbog intenziteta požara koji je srušio krov i toranj.

Rekonstrukcija je koštala oko 700 miliona eura, finansiranih iz donacija, pri čemu je katedrala ponovno otvorena u roku od pet godina uprkos predviđanjima da bi radovi mogli decenijama trajati.

Radnici na rekonstrukciji su morali da prevaziđu probleme sa zagađenjem olovom, pandemijom Covid-19 i vojnim generalom koji je nadgledao projekat koji je poginuo prošle godine kada je pao tokom planinarenja na Pirinejima.

Do otvaranje Notre-Damea tako brzo nakon požara, što je Macron predstavio kao primjer francuske kreativnosti i otpornosti, došlo je u teškom trenutku za zemlju.

Osjećaj nacionalnog uspjeha u obnavljanju simbola Pariza potkopan je političkim previranjima koja su Francusku ostavila bez vlade, pošto je premijer Michel Barneir izgubio glasanje o povjerenju.