15.04.2025 |
Vijesti / SVIJET
Izvor: Akta.ba
Harvard Univerzitet postao je prva velika američka obrazovna institucija koja je otvoreno odbila zahtjeve administracije Donalda Trumpa.
Harvard Univerzitet postao je prva velika američka obrazovna institucija koja je otvoreno odbila zahtjeve administracije predsjednika Donalda Trumpa, koje je Bijela kuća označila kao preduslov za nastavak finansijske saradnje s državom.
Pritisak zbog protesta i optužbi za antisemitizam
Ova odluka dolazi nakon što je Bijela kuća prošlog petka dostavila "ažuriranu i proširenu listu zahtjeva", uz upozorenje da se univerzitet mora uskladiti sa zahtjevima kako bi zadržao pristup saveznim sredstvima. Trumpova administracija optužila je vodeće univerzitete, uključujući Harvard, za nesposobnost da zaštite jevrejske studente tokom masovnih protesta na kampusima, koji su bili reakcija na rat u Gazi i američku podršku Izraelu, piše BBC.
Harvard: Nećemo se odreći ustavnih prava
Predsjednik Harvarda, Alan Garber, u pismu upućenom akademskoj zajednici jasno je poručio da univerzitet odbija predloženi sporazum, ističući da neće "predati svoju nezavisnost niti se odreći svojih ustavom zagarantovanih prava". Naglasio je kako institucija ozbiljno shvata borbu protiv antisemitizma, ali da smatra da zahtjevi predstavljaju pretjerano miješanje vlade u akademsku autonomiju.
Kazne i prijetnje povlačenjem sredstava
Ubrzo nakon objave Garberovog pisma, američko Ministarstvo obrazovanja najavilo je zamrzavanje 2,2 milijarde dolara u grantovima i dodatnih 60 miliona dolara u ugovorima s Harvardom. Izjavu su pratili oštri tonovi o potrebi reforme visokog obrazovanja, upozoravajući da "elitni univerziteti moraju ozbiljno pristupiti problemu ako žele zadržati podršku poreskih obveznika".
Bijela kuća je predložila deset oblasti promjena koje uključuju ukidanje programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije, prijavljivanje studenata koji su "neprijateljski nastrojeni prema američkim vrijednostima", kao i zapošljavanje vladinog revizora koji bi nadgledao akademske programe.
Širi kontekst i posljedice
Sukob dolazi nakon višemjesečne eskalacije napetosti između univerziteta i federalnih vlasti, koje su već ranije povukle 400 miliona dolara sredstava sa Univerziteta Columbia zbog sličnih optužbi. Pojedini studenti koji su učestvovali u proukrajinskim i pro-palestinskim protestima pritvoreni su u prethodnim sedmicama, a neki su, poput Mohsena Mahdawija s Columbije, zadržani od strane imigracionih vlasti tokom procesa za dobijanje američkog državljanstva.
Harvardovi profesori su podnijeli tužbu protiv savezne vlade, optužujući je za kršenje slobode govora i akademske slobode. Spor između elite akademskog obrazovanja i izvršne vlasti sve više poprima karakter sistemskog sukoba oko temeljnih demokratskih vrijednosti u američkom društvu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.