EU

Foto: Ilustracija, ti-ukraine.org

14.03.2025 |

EU / EKONOMIJA

Izvor: Agencije

Zvono za uzbunu

Ruska oduzeta imovine koju EU "drži", predstavlja strah za druge centralne banke

Uz slabosti na strani eura, tu je i geopolitička situacija.

Sve veći izazovi oko statusa eura kao rezervne valute u globalnoj ekonomiji koja se brzo mijenja ostaju "u rukama" evropskih prijestonica dok odmjeravaju posljedice potencijalne zapljene zamrznute ruske imovine.

Evropa se suočava sa sve hitnijom potrebom da pomogne finansiranje opstanka Ukrajine jer predsjednik SAD Donald Trump želi da povuče američku podršku i cjenjka se sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, navodi se u analizi agencije Reuters.

IMOVINA RUSKE CENTRALNE BANKE

Ta potreba Evrope stavlja u fokus 300 milijardi dolara imovine ruske centralne banke koju je Zapad zamrzao nakon što je Rusija pre tri godine napala Ukrajinu. Najveći dio ruske imovine drži se u Evropi - uglavnom kao državne obveznice čiji se profiti koriste za garantovanje zajmova Ukrajini.

Iako bi direktna zapljena te imovine mogla biti primamljiva, takve akcije imaju dugu pravnu istoriju i mogle bi da uplaše druge centralne banke koje drže imovinu u Evropi, prenosi Dnevni evropski servis.

Reuters navodi da su u jednom istraživanju prošle godine evropski ekonomisti naveli niz primjera takvih konfiskacija tokom ratova u 20. vijeku.

Međutim, evropski zvaničnici koji se ponose poštovanjem vladavine prava u regionu stidljivo se bore protiv kršenja imuniteta suverene imovine.

"Nije na Evropskoj centralnoj banci da o tome raspravlja ali bih svakako rekla da će međunarodno pravo na osnovu koga se neka odluka donosi biti važno za druge investitore", rekla je nedavno predsjednica ECB Christine Lagarde.

Konačna odluka nije na ECB nego na njenim političkim "gospodarima" u Berlinu, Parizu i još 18 prijestonica zemalja zone eura.

A oni, navodi Reuters, neće olako preći preko argumenta Christine Lagarde.

"Nikome nije u interesu da radi stvari koje bi sada oslabile naš sistem koji je široko napadnut preko trgovine, carina, carinskih politika", rekao je francuski ministar odbrane Sébastien Lecornu na prijetnje Trumpa da će uvesti velike namete na evropski izvoz.

ZVONO ZA UZBUNU

Ipak, uz slabosti na strani eura, tu je i geopolitička situacija.

Na samitu EU o podsticanju evropske potrošnje za odbranu nije donijeta odluka o zapljeni ruske imovine a jedan diplomata EU potvrdio je da su Njemačka, Francuska i Belgija, gdje se nalazi depozitar hartija od vrijednosti Euroclir i gdje se nalazi velika imovina, ponovo izrazile svoje protivljenje.

Međutim, stručnjak za pravo suverenog duga sa Univerziteta Virginia Mitu Gularti rekao je da je Trumpov zaokret američke politike o Ukrajini natjerao Evropljane da razmisle da rade stvari koje nisu željeli da rade prije šest mjeseci.

On je rekao i da ljudi koji su rekli da neće biti potpune zapljene, sada kažu da su zainteresovani ali nije precizirao o kojoj se zemlji radi.

Jedan zvaničnik centralne banke zone eura koji je želeo da ostane anoniman rekao je za Reuters da politički pritisak da se razmotri konfiskacija imovine raste.

"Savjet ECB se neće promijeniti, ali, to možda neće uticati na političare. Račun za Ukrajinu je upravo znatno porastao i to čini taj novac mnogo privlačnijim", rekao je.


*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI